SKROL

(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)PRVA ODBOJKA U VARVARINU - Prognani slovenci koji su 1941. godine našli utočište u Varvarinu, sa sobom su poneli i varvarincima nepoznatu igru - odbojku. Igralište se nalazilo naspram zgrade sadašnjeg Opštinskog suda i Skupštine opštine.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)NAJSTARIJI FUDBALSKI TIM POSLE DRUGOG SVETSKOG RATA - Najstariji posleratni fudbalski tim potiče iz 1945. godine a sačinjavali su ga: Ćira, Mića Dedinčanin, Miroslav Mikić, Rade Antić, Lane Živić, Mića Radojević, Slobodan Marinković,Mata Jakovljević, Srboljub Marković, Dragoslav Simić i jedan igrač kome ne znamo ime. Igralište se nalazilo iza nekadašnje Pošte.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)MIODRAG MILOJEVIĆ MITA - Zemljoradnik iz sela Parcana, rođen 1905. godine, jedan od najbližih saradnika narodnog heroja Mirka Tomića u nešem kraju, postao je član KPJ neposredno pred rat. Kada je plamen ustanka zahvatio Levač, Mita je bio među prvima. Borio se u sklopu Temnićke čete. Poginuo je u Bosni 1943. godine. Bista ovog poznatog partijskog aktiviste i borca nalazi se u Spomen-parku u Varvarinu.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)MIODRAG IVANOVIĆ VELJKO - Rođen 1926. godine u selo Varvarinu, đak gimnazije u Kruševcu, Miodrag IvanoviĆ Veljko rano je upoznao revolucionarna strujanja u zemlji i pristupio naprednom omladinskom pokretu. Socijalističke ideje širio je u rodnom Temniću, a već 1941. godine stupio je u Rasinski partizanski odred u kome se istakao kao hrabar borac. Po oslobođenju zemlje bio je na mnogim odgovornim dužnostima. Umro je 1961. godine a njegovi Temnićani su, skromno se odužujući Spomen-park u Varvarinu obeležili još jednim monumentom.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)LJUBISAV VASKOVIĆ STARI - Jedan od boraca Temnićke čete je Ljubisav Vasković Stari. Rođen u Svojnovu, 1896. godine. Učesnik je oba svetska rata a u drugom svetskom ratu je od 1941. godine. Nosilac Partizanske spomenice Ljubosav Vesković Stari je za svoje zasluge odlikovan sa više ratnih i mirnodopskih odlikovanja. Umro je 1979. godine. Uspomenu na njega Varvarinci su sačuvali postavljajući mu spomen-poprsje u Spomen-parku u Varvarinu.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)NAJSTARIJA ŠKOLA U TEMNIĆU - Osnovna Škola Dušan Gavrilović u Bačini je osnovana 1843. godine i najstarija je škola u Temniću i okolini. Pohađali su je đaci iz bliže i dalje okoline. U prvo vreme, školu je izdržavao narod i đački roditelji. Radila je u veoma teškim uslovima. Prvu školsku zgradu, škola je dobila 1870. godine u kojoj je radila sve do 1974. godine kada je podignuta nova školska zgrada.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Administrativni i kulturni centar Temnića bila je Bačina sve do 1840, godine, kada je sreska kancelarija preneta u Varvarin.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Orašku crkvu, koju je kralj Milutin podigao 1321. godine u slavu pomirenja sa bratom dragutinom, opustošili su Turci a Srbi u vreme seoba sa sobom u novu zemlju poneli sva znamenja. Obnovio ju je pre I srpskog ustanka veliki serdar Jagodinske nahije, ober knez Jevta Brkić-Kasavić iz Obreža. Pored nje je, posle tragičnog iskušenja sa Turcima u Beogradu 1814. godine, i sam ranjen(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Pre boja na varvarinskom polju, 1810. godine, Hajduk Veljko je posetio manastir u Orašju radi "nekog važnog" dogovora sa starešinom manastira igumanom Rafailom.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Gradsko naselje Varvarin, nekada je nosilo ime Bela Crkva - zbog lepe crkve koju su obnovili knez Miloš Obrenović, pop Stojan Protić iz Varvarina i knez Mileta Radojković iz Donjeg Katuna. Porodična grobnica RadojkoviĆa i danas stoji pored crkve . Inače, lepotu mesta i crkve nije mimoišla ni narodna pesma. U jednoj nenaslovljenoj pesmi staroj preko dve stotine godina, pored ostalog stoji i stih: "Bela crkva dika devojačka. . . ".(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Knez Miloš Obrenović, vratio se u Srbiju posle izgnanstva, 1859. godine. I sam učesnik u bojevima prvog srpskog ustanka, pošao je u obilazak značajnijih mesta. Tako se našao i u Varvarinu gde je jedne neprespavane noći prvi put izrazio kajanje zbog zločina nad Karađorđem sećajući se Varvarinske bitke iz 1810. godine. Sutradan je, kako to kaže M.Pešić u Politici od 08.avgusta 1985. godine, "naredio da se o njegovom trošku podigne crkva u Varvarinu. Spomen na tu bitku i na čoveka koji je njome rukovodio".(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Za vreme austrijske vladavine severnim delovima Srbije od 1718.-1739. godine sačinjeni su statistički podaci u kojima su sačuvana imena naselja u Temniću, i to Bela Crkva (Varvarin), Bačina, Karanovac, Katun, Maskare, Parcane. Pored imena mesta stoje i brojevi domova: Bela Crkva (8), Katun (5), Maskare (8), Bačina (31), Karanovac (8)(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)U povelji iz 146. godine, despot Stefan Lazarević daruje manastirima Tismani i Vodici pored ostalog i tri broda (jedan je Obrež), kao što je 1375. godine učinio njegov otac knez Lazar, u povelji manastiru Ravanici.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)

KNEZ MILETA RADOJKOVIĆ - UŽASI PROMISKUITETA

Od brojnih spletki koje je ovaj Srpski vladar organizovao bile su i one koje Miletu pokazuju kao čoveka pohotna, silnika i sladostrasnika, uživaoca čulnih zadovoljstava koje ženska lepota može da pruži, kao i poniznika koji pred ženskim kolenima nudi sve. Prenosimo u originalu 2 pisma knez Milošu Obrenovicu iz kojih se može zaključiti gorepomenuta priča:

---------------------------------------------------------------------------------------------
Jagodina, 5.juna 1830. 
Petar Mitrović knezu Milošu Obrenoviću u Kragujevcu – piše da se pre tri godine oženio sa Stankom, ćerkom Mine iz Maskara, koja mu je rodila dete koje nije bilo njegovo, već kneza Milete, koji mu je za ovu sramotu obećao dukate, ali mu ih još nije isplatio, pa moli kneza da ga on primora da to učini. 

Vaše sijateljstvo, milostivši Gospodaru
Pre tri godine dana oženio sam se ja uzevši za suprugu devicu Stanku kćer Mine iz Maskara i po istečeniju 5 meseci osetio sam da je ona još devojkom zatrudnela i to od G. Milete kneza. Ovo je mene tako ogorčalo da sam odma knez Mileti javio da ću ja to visočajšoj vlasti javiti. No on mi da tri kesarska dukata i obeća mi još 15 dukata dati samo da ja tu stvar dalje ne javljam. Ja na njegovo predloženje prestanem i nikome ni reči ne spomenem. No budući da mi on obećani mi još 15 dukata na čest trebovanja moja dati mi i sasvim odriče se zato usuđujem se Vašemu sijateljstvu vse poniznejšom molbom pripasti proseći da bi on po običnom Vašom milosti i na mene smilovati se i kn. Miletu da mi obećani mi 15 dukata da: prinuditi blagoizvolili budući da je ovo treća godina kako ja na dete koje se od njega začelo trošim. 

Vašego sijateljstva vse podanejši
Petar Mitrović

U Jagodini
5-og junija 1830. 
Original AS, KK XII 524 

---------------------------------------------------------------------------------------------
Jagodina, 7. juna 1830. 
Vinka Stankova knezu Milošu Obrenoviću u Jagodini–žali se na kneza Miletu da je na prevaru doveo u kuću njene strine i oduzeo joj čast, obećavši joj 3000 groša i skupocene haljine. Dalje moli kneza Miloša da izvidi ovu stvar. 

Vaše sijateljstvo, Milostivši Gospodaru Već pet godina gotovo ima kako ja i bez otca i majke u vrlo hrđavom stanju živim. Nisam za sve to vreme zajedno s braćom mogla sirotujući najviše devstvo i s njim skopčanu čest i poštenje, aki najveće pola našeg sokrovišta sohraniti starala se. No pre ove nedelje dana dođe strina kući našoj i pozove me k sebi da mi brdilo da jerbo sam bila izlomila, da mi ako bi imala kakovo na poslugu da, vsled čega ja ništa zlo ne sumnjajući pođem odma za njom, pak kako
uđem u njenu sobu vidim na šta me je dovela. Onde zastanem kneza Miletu i strina izišavši napolje iz sobe zabravi vrata, a mene s knezom u sobi ostavi. 
No kako sebe samu s knezom u sobi vidim, počnem mu se najpre moliti da mi devstvo moje sačuva. Kad vidim da molba kod njega ne pomaže, plakala sam i gotovo iz glasa jaukala, no on na to ništa ne gledajući saleti me po sobi, i obećavši mi tri hiljade groša dati, k tomu daće mi haljine, đerdan i tepeluk
takav načiniti kakav nijedna druga u Jagodini imati neće, gotovo nasiluje me. 

To je moju savest tako uzmučilo da ja sebe za najnesrećniju pod nebom počitujem. Nisam odma moju njim ubijenu čest tražiti htela, no nikako sram kojoj nibud vlasti otkriti nije mi dopustio; sad pak videći da će to i s druge strane a s veće česti mojom ušćerbom otkriti morati, usudila sam se Vašem sijateljstvu kolenopreklono pripasti da bi vse milostivše na mene smilovavši se delo ovo izviditi i čest moju ako ne sasvim, ono barem ukoliko je moguće oprati blagoizvolili. Ostajem

Vašem sijateljstvu
Milostivšem mom Gospodaru
pokornejša
Vinka Stankova

U Jagodini
7-g junija 1830.
Original AS, KK XII 526

Нема коментара :

Постави коментар