SKROL

(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)PRVA ODBOJKA U VARVARINU - Prognani slovenci koji su 1941. godine našli utočište u Varvarinu, sa sobom su poneli i varvarincima nepoznatu igru - odbojku. Igralište se nalazilo naspram zgrade sadašnjeg Opštinskog suda i Skupštine opštine.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)NAJSTARIJI FUDBALSKI TIM POSLE DRUGOG SVETSKOG RATA - Najstariji posleratni fudbalski tim potiče iz 1945. godine a sačinjavali su ga: Ćira, Mića Dedinčanin, Miroslav Mikić, Rade Antić, Lane Živić, Mića Radojević, Slobodan Marinković,Mata Jakovljević, Srboljub Marković, Dragoslav Simić i jedan igrač kome ne znamo ime. Igralište se nalazilo iza nekadašnje Pošte.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)MIODRAG MILOJEVIĆ MITA - Zemljoradnik iz sela Parcana, rođen 1905. godine, jedan od najbližih saradnika narodnog heroja Mirka Tomića u nešem kraju, postao je član KPJ neposredno pred rat. Kada je plamen ustanka zahvatio Levač, Mita je bio među prvima. Borio se u sklopu Temnićke čete. Poginuo je u Bosni 1943. godine. Bista ovog poznatog partijskog aktiviste i borca nalazi se u Spomen-parku u Varvarinu.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)MIODRAG IVANOVIĆ VELJKO - Rođen 1926. godine u selo Varvarinu, đak gimnazije u Kruševcu, Miodrag IvanoviĆ Veljko rano je upoznao revolucionarna strujanja u zemlji i pristupio naprednom omladinskom pokretu. Socijalističke ideje širio je u rodnom Temniću, a već 1941. godine stupio je u Rasinski partizanski odred u kome se istakao kao hrabar borac. Po oslobođenju zemlje bio je na mnogim odgovornim dužnostima. Umro je 1961. godine a njegovi Temnićani su, skromno se odužujući Spomen-park u Varvarinu obeležili još jednim monumentom.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)LJUBISAV VASKOVIĆ STARI - Jedan od boraca Temnićke čete je Ljubisav Vasković Stari. Rođen u Svojnovu, 1896. godine. Učesnik je oba svetska rata a u drugom svetskom ratu je od 1941. godine. Nosilac Partizanske spomenice Ljubosav Vesković Stari je za svoje zasluge odlikovan sa više ratnih i mirnodopskih odlikovanja. Umro je 1979. godine. Uspomenu na njega Varvarinci su sačuvali postavljajući mu spomen-poprsje u Spomen-parku u Varvarinu.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)NAJSTARIJA ŠKOLA U TEMNIĆU - Osnovna Škola Dušan Gavrilović u Bačini je osnovana 1843. godine i najstarija je škola u Temniću i okolini. Pohađali su je đaci iz bliže i dalje okoline. U prvo vreme, školu je izdržavao narod i đački roditelji. Radila je u veoma teškim uslovima. Prvu školsku zgradu, škola je dobila 1870. godine u kojoj je radila sve do 1974. godine kada je podignuta nova školska zgrada.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Administrativni i kulturni centar Temnića bila je Bačina sve do 1840, godine, kada je sreska kancelarija preneta u Varvarin.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Orašku crkvu, koju je kralj Milutin podigao 1321. godine u slavu pomirenja sa bratom dragutinom, opustošili su Turci a Srbi u vreme seoba sa sobom u novu zemlju poneli sva znamenja. Obnovio ju je pre I srpskog ustanka veliki serdar Jagodinske nahije, ober knez Jevta Brkić-Kasavić iz Obreža. Pored nje je, posle tragičnog iskušenja sa Turcima u Beogradu 1814. godine, i sam ranjen(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Pre boja na varvarinskom polju, 1810. godine, Hajduk Veljko je posetio manastir u Orašju radi "nekog važnog" dogovora sa starešinom manastira igumanom Rafailom.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Gradsko naselje Varvarin, nekada je nosilo ime Bela Crkva - zbog lepe crkve koju su obnovili knez Miloš Obrenović, pop Stojan Protić iz Varvarina i knez Mileta Radojković iz Donjeg Katuna. Porodična grobnica RadojkoviĆa i danas stoji pored crkve . Inače, lepotu mesta i crkve nije mimoišla ni narodna pesma. U jednoj nenaslovljenoj pesmi staroj preko dve stotine godina, pored ostalog stoji i stih: "Bela crkva dika devojačka. . . ".(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Knez Miloš Obrenović, vratio se u Srbiju posle izgnanstva, 1859. godine. I sam učesnik u bojevima prvog srpskog ustanka, pošao je u obilazak značajnijih mesta. Tako se našao i u Varvarinu gde je jedne neprespavane noći prvi put izrazio kajanje zbog zločina nad Karađorđem sećajući se Varvarinske bitke iz 1810. godine. Sutradan je, kako to kaže M.Pešić u Politici od 08.avgusta 1985. godine, "naredio da se o njegovom trošku podigne crkva u Varvarinu. Spomen na tu bitku i na čoveka koji je njome rukovodio".(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Za vreme austrijske vladavine severnim delovima Srbije od 1718.-1739. godine sačinjeni su statistički podaci u kojima su sačuvana imena naselja u Temniću, i to Bela Crkva (Varvarin), Bačina, Karanovac, Katun, Maskare, Parcane. Pored imena mesta stoje i brojevi domova: Bela Crkva (8), Katun (5), Maskare (8), Bačina (31), Karanovac (8)(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)U povelji iz 146. godine, despot Stefan Lazarević daruje manastirima Tismani i Vodici pored ostalog i tri broda (jedan je Obrež), kao što je 1375. godine učinio njegov otac knez Lazar, u povelji manastiru Ravanici.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)

PARLAMENTARNI IZBORI U MORAVSKOM OKRUGU 1938.






Moravski okrug je u administativnom pogledu bio podeljen na sedam srezova: belički (Jagodina), despotovački (Despotovac), levački (Rekovac), paraćinski (Paraćin), resavski (Svilajnac), ravanički 
(Ćuprija) i temnićki (Varvarin). 

Na parlamentarnim izborima 1938. godine, prema izbornom zakonu iz 1933. godine, mogle su da postoje samo zemaljske liste. Istaknute su tri liste, kako u celoj državi, tako i u Moravskom okrugu: lista dr Milana Stojadinovića, dr Vlatka Mačeka i Dimitrija Ljotića. 

 Glasanje je bilo javno. Birač je pri glasanju prvo imenovao nosioca zemaljske liste za koju hoće da glasa, pa onda ime sreskog ili mesnog kanditata. Izbori su održani 11. decembra, a trajali su od 7 do 18 časova. 

. . .

Na listi dr Milana Stojadinovića za kandidate su izabrani: 

U srezu temnićkom: 
1) Stanoje Protić, član Glavne kontro le u penziji iz Beograda, zamenik Dragomir Aksentijević, učitelj iz Donjeg Krčina; 



Na listi Dimitrija Ljotića za kandidate su izabrani:

U srezu temnićkom: 
1) Dragomir Milojković, zemljoradnik iz Gornjeg Katuna; zamenik Radivoje Simić, penzioner iz Šantarovca; 



Kandidati za poslanike na listi dr Vlatka Mačeka: 

U srezu temnićkom: 
1) dr Dragić Joksimović, advokat iz Beograda, zamenik Milan Joksimović, zemljoradnik iz Obreža; 
2) Milisav Jevtić, zemljoradnik iz Bošnjana; zamenik Milutin Petrović, zemljoradnik iz Zalagovca; 
3) Velimir Popović, ministar u penziji iz Beograda; zamenik Ljubisav Čabrić.

. . .

Stanoje Protić, poslanički kandidat JRZ za srezove paraćinski i temnićki, obišao je veliki broj sela u svojim izbornim srezovima. Oko 20. novembra održao je zborove i konferencije u Bošnjanu, Popovcu, Stubici, Izvoru, Gornjoj i Donjoj Mutnici. Pored njega govorili su njegov zamenik Radomir Vučković, Vlada Jevtić, predsednik paraćinske opštine, Vlada Ristić, hotelijer, Miro Zonjić, školski nadzornik i mnogi drugi.
Pored velike predizborne aktivnosti, Stanoje Protić je smatrao da se u srezu paraćinskom slabo politički radilo, i da je trebalo da se pristupi davanju novčane pomoći. Od čelnika stranke tražio je novčana sredstva za predizbornu kampanju. Pismo je uputio krajem novembra. 

U njemu je tražio: 
1) 5.000 dinara za dovršenje opštinskog doma u selu Klačevici, pošto je to obećao;
2) 5.000 dinara za izgradnju mosta u selu Golubovcu, što je takođe obećao meštanima da će završiti do izbora; 
3) 3.000 dinara za školsku zvonaru osnovne škole u Striži, jer je to mesto bilo naklonjeno Demokratskoj stranci; 
4) 10.000 dinara za razne slične pomoći nevoljnima i siromašnima, kao i za izradu malih propusta, i 
priloga školama i raznim društvima. 

Sve ove novčane pomoći želeo je da prikaže kao priloge dr Milana Stojadinovića, ako se on bude složio, a ne kao svoje.

. . .

Rezultati izbora 

 Na izborima u Moravskom okrugu je lista dr Milana Stojadinovića odnela ubedljivu pobedu, jer je dobila 43.414 glasa, lista dr Mačeka 9.270 i lista Dimitrija Ljotića 222 glasa. Svi kandidati sa liste dr Milana Stojadinovića izabrani su za poslanike.


     srez                  M. Stojadinović                 Maček               Ljotić 
Belički                         8.419                            2.349                      8 
Despotovački               6.307                               493                    88 
Levački                        4.357                             2.302                   32 
Paraćinski                   6.176                            1.472                     3 
Resavski                       7.913                               709                    78 
Temnićki                       5.505                            1.325                     4 
Ravanički                     4.737                               620                     9


Temnićki srez:
Stanoje Protić                       5.505; 
dr Dragić Joksimović            937; 
Milisav Jevtić                        58 ;
Velimir Popović                    330; 
Dragomir Milojković                4.

Za poslanika je izabran Stanoje Protić u temnićkom srezu

Zaključak 
Na izborima održanim 1938. godine u Morvskom okrugu istaknute su tri list e: Dr Milana Stojadinovića, Dr Vlatka Mačeka i Dimitrija Ljotića.

Blok Dr Milana Stojadinović činile su: Jugoslovenska radikalna zajednica, Seljačka grupa i Jugoslovenska narodna stranka „borbaši“. 

Opozicionu listu Dr Vlatka Mačeka činili su: bivše demokrate Ljube Davidovića, pri jatelji Ace Stanojevića, prijatelji Jovana Jova novića, bivša Seljačko-demokratska koalicija, JNS, grupa Živka Topalovića. 

U svim srezovima ubedljivu pobedu ostvarili su kandidati sa liste Dr Milana Stojadinovića. 

Нема коментара :

Постави коментар