SKROL

(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)PRVA ODBOJKA U VARVARINU - Prognani slovenci koji su 1941. godine našli utočište u Varvarinu, sa sobom su poneli i varvarincima nepoznatu igru - odbojku. Igralište se nalazilo naspram zgrade sadašnjeg Opštinskog suda i Skupštine opštine.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)NAJSTARIJI FUDBALSKI TIM POSLE DRUGOG SVETSKOG RATA - Najstariji posleratni fudbalski tim potiče iz 1945. godine a sačinjavali su ga: Ćira, Mića Dedinčanin, Miroslav Mikić, Rade Antić, Lane Živić, Mića Radojević, Slobodan Marinković,Mata Jakovljević, Srboljub Marković, Dragoslav Simić i jedan igrač kome ne znamo ime. Igralište se nalazilo iza nekadašnje Pošte.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)MIODRAG MILOJEVIĆ MITA - Zemljoradnik iz sela Parcana, rođen 1905. godine, jedan od najbližih saradnika narodnog heroja Mirka Tomića u nešem kraju, postao je član KPJ neposredno pred rat. Kada je plamen ustanka zahvatio Levač, Mita je bio među prvima. Borio se u sklopu Temnićke čete. Poginuo je u Bosni 1943. godine. Bista ovog poznatog partijskog aktiviste i borca nalazi se u Spomen-parku u Varvarinu.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)MIODRAG IVANOVIĆ VELJKO - Rođen 1926. godine u selo Varvarinu, đak gimnazije u Kruševcu, Miodrag IvanoviĆ Veljko rano je upoznao revolucionarna strujanja u zemlji i pristupio naprednom omladinskom pokretu. Socijalističke ideje širio je u rodnom Temniću, a već 1941. godine stupio je u Rasinski partizanski odred u kome se istakao kao hrabar borac. Po oslobođenju zemlje bio je na mnogim odgovornim dužnostima. Umro je 1961. godine a njegovi Temnićani su, skromno se odužujući Spomen-park u Varvarinu obeležili još jednim monumentom.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)LJUBISAV VASKOVIĆ STARI - Jedan od boraca Temnićke čete je Ljubisav Vasković Stari. Rođen u Svojnovu, 1896. godine. Učesnik je oba svetska rata a u drugom svetskom ratu je od 1941. godine. Nosilac Partizanske spomenice Ljubosav Vesković Stari je za svoje zasluge odlikovan sa više ratnih i mirnodopskih odlikovanja. Umro je 1979. godine. Uspomenu na njega Varvarinci su sačuvali postavljajući mu spomen-poprsje u Spomen-parku u Varvarinu.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)NAJSTARIJA ŠKOLA U TEMNIĆU - Osnovna Škola Dušan Gavrilović u Bačini je osnovana 1843. godine i najstarija je škola u Temniću i okolini. Pohađali su je đaci iz bliže i dalje okoline. U prvo vreme, školu je izdržavao narod i đački roditelji. Radila je u veoma teškim uslovima. Prvu školsku zgradu, škola je dobila 1870. godine u kojoj je radila sve do 1974. godine kada je podignuta nova školska zgrada.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Administrativni i kulturni centar Temnića bila je Bačina sve do 1840, godine, kada je sreska kancelarija preneta u Varvarin.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Orašku crkvu, koju je kralj Milutin podigao 1321. godine u slavu pomirenja sa bratom dragutinom, opustošili su Turci a Srbi u vreme seoba sa sobom u novu zemlju poneli sva znamenja. Obnovio ju je pre I srpskog ustanka veliki serdar Jagodinske nahije, ober knez Jevta Brkić-Kasavić iz Obreža. Pored nje je, posle tragičnog iskušenja sa Turcima u Beogradu 1814. godine, i sam ranjen(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Pre boja na varvarinskom polju, 1810. godine, Hajduk Veljko je posetio manastir u Orašju radi "nekog važnog" dogovora sa starešinom manastira igumanom Rafailom.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Gradsko naselje Varvarin, nekada je nosilo ime Bela Crkva - zbog lepe crkve koju su obnovili knez Miloš Obrenović, pop Stojan Protić iz Varvarina i knez Mileta Radojković iz Donjeg Katuna. Porodična grobnica RadojkoviĆa i danas stoji pored crkve . Inače, lepotu mesta i crkve nije mimoišla ni narodna pesma. U jednoj nenaslovljenoj pesmi staroj preko dve stotine godina, pored ostalog stoji i stih: "Bela crkva dika devojačka. . . ".(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Knez Miloš Obrenović, vratio se u Srbiju posle izgnanstva, 1859. godine. I sam učesnik u bojevima prvog srpskog ustanka, pošao je u obilazak značajnijih mesta. Tako se našao i u Varvarinu gde je jedne neprespavane noći prvi put izrazio kajanje zbog zločina nad Karađorđem sećajući se Varvarinske bitke iz 1810. godine. Sutradan je, kako to kaže M.Pešić u Politici od 08.avgusta 1985. godine, "naredio da se o njegovom trošku podigne crkva u Varvarinu. Spomen na tu bitku i na čoveka koji je njome rukovodio".(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Za vreme austrijske vladavine severnim delovima Srbije od 1718.-1739. godine sačinjeni su statistički podaci u kojima su sačuvana imena naselja u Temniću, i to Bela Crkva (Varvarin), Bačina, Karanovac, Katun, Maskare, Parcane. Pored imena mesta stoje i brojevi domova: Bela Crkva (8), Katun (5), Maskare (8), Bačina (31), Karanovac (8)(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)U povelji iz 146. godine, despot Stefan Lazarević daruje manastirima Tismani i Vodici pored ostalog i tri broda (jedan je Obrež), kao što je 1375. godine učinio njegov otac knez Lazar, u povelji manastiru Ravanici.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)

SKELE

Na granici nahije, koja je bila i granica Srbije prema Turskoj, odnosno njenom delu Leskovačkom pašaluku, na reci Moravi, nalazili su se naročiti međugranični prelazi, sa prevoznim sredstvima - skelama.

Ovih skela u nahiji je bilo tri, i to kod Obreža, Jasike i Varvarina.

Tačan datum uvođenja ovih skela iz postojećih dokumenata nije se mogao utvrditi. Postoji jedan podatak da je skela u Jasici postojala još 1819 godine. No zna se pouzdano, zašto postoje podaci, da one rade od 1826. godine. Te godine Knez Miloš je zakupio od strane Turaka sve skele u Srbiji, a među njima i ove
tri.

Od zakupljenih skela Knez je neke zadržao za sebe, i preko njih naplaćivao prevoz, a neke manje, kao što su bile ove, izdavao je drugima pod zakup. Tako je skelom u Obrežu upravljao od 1826-1830. Mileta Radojković, a onima kod Jasike i Varvarina Milosav Braljinac.

Prevozna taksa iznosila je npr. za prevoz krupne stoke od komada po 2 groša, a po toj istoj ceni prevožena su i kola. Za sitnu stoku ova tarifa je iznosila: za svinje po 20 para, ovce i koze po 10, a za jaganjce, jarad i prasiće po 5 para.

Prihod od prevoznih taksi bio je u Obrežu 1826. godine 361 groš. Od ovoga je kao nagrade dato knezu Mileti 100 groša. Za 1829. god, na ovoj skeli inkasirano je 829 groša.

U 1828. godini kod Jasike je naplaćeno 603 groša i 20 para, da 1829. to bude 403 groša, a 1830. bude još manje, svega 400 groša.

Najmanji promet je izgleda bio na skeli kod Varvarina gde je zabeleženo da je 1829. godine prihod bio samo 34 groša i 20 para.

Нема коментара :

Постави коментар