SKROL

(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)PRVA ODBOJKA U VARVARINU - Prognani slovenci koji su 1941. godine našli utočište u Varvarinu, sa sobom su poneli i varvarincima nepoznatu igru - odbojku. Igralište se nalazilo naspram zgrade sadašnjeg Opštinskog suda i Skupštine opštine.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)NAJSTARIJI FUDBALSKI TIM POSLE DRUGOG SVETSKOG RATA - Najstariji posleratni fudbalski tim potiče iz 1945. godine a sačinjavali su ga: Ćira, Mića Dedinčanin, Miroslav Mikić, Rade Antić, Lane Živić, Mića Radojević, Slobodan Marinković,Mata Jakovljević, Srboljub Marković, Dragoslav Simić i jedan igrač kome ne znamo ime. Igralište se nalazilo iza nekadašnje Pošte.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)MIODRAG MILOJEVIĆ MITA - Zemljoradnik iz sela Parcana, rođen 1905. godine, jedan od najbližih saradnika narodnog heroja Mirka Tomića u nešem kraju, postao je član KPJ neposredno pred rat. Kada je plamen ustanka zahvatio Levač, Mita je bio među prvima. Borio se u sklopu Temnićke čete. Poginuo je u Bosni 1943. godine. Bista ovog poznatog partijskog aktiviste i borca nalazi se u Spomen-parku u Varvarinu.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)MIODRAG IVANOVIĆ VELJKO - Rođen 1926. godine u selo Varvarinu, đak gimnazije u Kruševcu, Miodrag IvanoviĆ Veljko rano je upoznao revolucionarna strujanja u zemlji i pristupio naprednom omladinskom pokretu. Socijalističke ideje širio je u rodnom Temniću, a već 1941. godine stupio je u Rasinski partizanski odred u kome se istakao kao hrabar borac. Po oslobođenju zemlje bio je na mnogim odgovornim dužnostima. Umro je 1961. godine a njegovi Temnićani su, skromno se odužujući Spomen-park u Varvarinu obeležili još jednim monumentom.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)LJUBISAV VASKOVIĆ STARI - Jedan od boraca Temnićke čete je Ljubisav Vasković Stari. Rođen u Svojnovu, 1896. godine. Učesnik je oba svetska rata a u drugom svetskom ratu je od 1941. godine. Nosilac Partizanske spomenice Ljubosav Vesković Stari je za svoje zasluge odlikovan sa više ratnih i mirnodopskih odlikovanja. Umro je 1979. godine. Uspomenu na njega Varvarinci su sačuvali postavljajući mu spomen-poprsje u Spomen-parku u Varvarinu.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)NAJSTARIJA ŠKOLA U TEMNIĆU - Osnovna Škola Dušan Gavrilović u Bačini je osnovana 1843. godine i najstarija je škola u Temniću i okolini. Pohađali su je đaci iz bliže i dalje okoline. U prvo vreme, školu je izdržavao narod i đački roditelji. Radila je u veoma teškim uslovima. Prvu školsku zgradu, škola je dobila 1870. godine u kojoj je radila sve do 1974. godine kada je podignuta nova školska zgrada.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Administrativni i kulturni centar Temnića bila je Bačina sve do 1840, godine, kada je sreska kancelarija preneta u Varvarin.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Orašku crkvu, koju je kralj Milutin podigao 1321. godine u slavu pomirenja sa bratom dragutinom, opustošili su Turci a Srbi u vreme seoba sa sobom u novu zemlju poneli sva znamenja. Obnovio ju je pre I srpskog ustanka veliki serdar Jagodinske nahije, ober knez Jevta Brkić-Kasavić iz Obreža. Pored nje je, posle tragičnog iskušenja sa Turcima u Beogradu 1814. godine, i sam ranjen(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Pre boja na varvarinskom polju, 1810. godine, Hajduk Veljko je posetio manastir u Orašju radi "nekog važnog" dogovora sa starešinom manastira igumanom Rafailom.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Gradsko naselje Varvarin, nekada je nosilo ime Bela Crkva - zbog lepe crkve koju su obnovili knez Miloš Obrenović, pop Stojan Protić iz Varvarina i knez Mileta Radojković iz Donjeg Katuna. Porodična grobnica RadojkoviĆa i danas stoji pored crkve . Inače, lepotu mesta i crkve nije mimoišla ni narodna pesma. U jednoj nenaslovljenoj pesmi staroj preko dve stotine godina, pored ostalog stoji i stih: "Bela crkva dika devojačka. . . ".(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Knez Miloš Obrenović, vratio se u Srbiju posle izgnanstva, 1859. godine. I sam učesnik u bojevima prvog srpskog ustanka, pošao je u obilazak značajnijih mesta. Tako se našao i u Varvarinu gde je jedne neprespavane noći prvi put izrazio kajanje zbog zločina nad Karađorđem sećajući se Varvarinske bitke iz 1810. godine. Sutradan je, kako to kaže M.Pešić u Politici od 08.avgusta 1985. godine, "naredio da se o njegovom trošku podigne crkva u Varvarinu. Spomen na tu bitku i na čoveka koji je njome rukovodio".(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)Za vreme austrijske vladavine severnim delovima Srbije od 1718.-1739. godine sačinjeni su statistički podaci u kojima su sačuvana imena naselja u Temniću, i to Bela Crkva (Varvarin), Bačina, Karanovac, Katun, Maskare, Parcane. Pored imena mesta stoje i brojevi domova: Bela Crkva (8), Katun (5), Maskare (8), Bačina (31), Karanovac (8)(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)U povelji iz 146. godine, despot Stefan Lazarević daruje manastirima Tismani i Vodici pored ostalog i tri broda (jedan je Obrež), kao što je 1375. godine učinio njegov otac knez Lazar, u povelji manastiru Ravanici.(¯`·.¸¸.·´¯`·.¸¸.-> DA SE ZNA <-.¸¸.·´¯`·.¸¸.·´¯)

PESMA JOVAN KURSULA I ARAPIN

Spevao 1862. godine
JOVAN DRAGAŠEVIĆ
profesor zemljopisa na Velikoj skoli


1
Varavarinsko polje, pritisla vojska. 
I srpska i turska, da se krvnički kolju. 
A na polju Zlakobivu, očajnu megdanu. 
Stoji junak crn delija, na konjiću vranu, 
Hrče konjić zemlja bije, baca pene blede, 
A delija džilit igra, dvije ga vojske glede, 
Crni arap megdan hoće, pa ište junaka. 
Da se pozdrave, i poznadu vatrom iz pušaka. 
Oružje i odelo sve u suho zlato, 
Stoji junak crn delija, na belome atu. 

2
A iz vojske srpske, junak se pojavi, 
Krvavog odela, očiju krvavih, 
Na njemu ne beše kadiva u srni, 
Već debelo sukno u toj mrkoj krvi, 
Na nogama nisu čizme svrh mostova, 
Već laki opanci, kalčina krvava. 
Na glavi mu crna šubara jagnjeva, 
A široku palu bacio na pleća, 
Te sramena leva krvav bančak seva, 

3
Pa se tako digo da deli megdana. 
A pod njime tanka bedevija vrana, 
Dao joj dizgine, pa je rukom češe. 
Čibuka se maši i u kremen kreše, 
Zapalio lulu, oblaci se viju, 
A kobila tanka opružila šiju, 
Pa tako lagano ide pred deliju. 

4
Nasmeja se arap-nasmeje mu se dačo! 
Što pijano vlašče na konju zaspalo. 
Pa se okreće svojima, da se malo smeju. 
Kakvog mu kauri šalju megdandžiju. 
Kursula samo puši i divani. 
Igračka su njemu krvavi megdani. 

5
Tek arapu crnu dugo se ne čekat, 
Kuburdžijom bije iz daleka, 
Nemože da trpi, žedan bojne slave, 
Pa još jednu meće-al Jovo se ne kreće. 
Začudi se turče, vrišti vranac ljuto. 
Pa hrče-sluti da će poginuti. 
A Kursula ide sve arapu bliže, 
I kobila poče, ušima da striže, 
Pa izdiže šiju, te gleda deliju. 

6
Sad Kursula lulu turi. 
A sramena peča sinu, 
Pa ubode ljutu zmiju, 
I poteče arapinu. 
Puče puška arapova, 
Te zapali megdan-polje, 
A u Jove puške nema. 
On svakada samo kolje, 
Zveknu ljuta bakračlija, 
Pod rebrima bedevija. 
I zablista teška pača, 
U srpskoga megdandžije. 
Ljuta zmija bedevija. 
Četiri koplja pre skočila, 
I u jednom još te skoku, 
Pa da razdrobi vranca čila, 
Al da vidiš ljuta jada, 
Od arapa deli muje, 
Kad u srba oči zgleda, 
Prepade se kao od munje. 
Na mah vranca obrnuo, 
I pobeže sa megdana, 
A za njima podigla se, 
Ona ljuta zmija vrana, 
Pršti polje od kopita, 
Čili vranac hitro grabi. 
I tek iza sve hardij,e 
Stade da se zaustavi, 
Al u mahu odmah! 
Tad arapinu pade glava, 
Prenu krvca po vraniću, 
Pocrvene meka trava. 

7
Aferim ti slavna kaurinska delijo! 
Brzus arap nije za megdan ni bio, 
Povikaše turci i hardija cela. 
I propusti srba zdrava i vesela. 

8
A Kursula Jova, vrati se sa megdana, 
I pod njime tanka bedevija vrana, 
Dao joj dizgine pa je rukom češe, 
Čibuka se maši i u kremen kreše, 
Zapalio lulu - oblaci se viju, 
A kobila tanka opružila šiju. 

6 коментара :

  1. Ovaj tekst pesme nije dobar. Ako hoćete preciznu verziju, posetite
    http://poincare.matf.bg.ac.rs/~pavlovic/KURSULA.pdf

    ОдговориИзбриши
  2. Анониман12. јул 2023. 12:33

    Da ima gaining grešaka, hvala.

    ОдговориИзбриши
  3. Анониман12. јул 2023. 12:34

    Gadnih, bem ti telefon.

    ОдговориИзбриши
  4. Maá bre znamo sta je pesnik 'teo reći, kad god čitam suze rone!

    ОдговориИзбриши
  5. Suze rone ma koliko puta čitao, mogao je neko uraditi sitne ispravke alu u redu je.

    ОдговориИзбриши
  6. Inače u Kursulino doba smo imali dobru travu.

    ОдговориИзбриши